Promatranje supova

Za naše goste možemo organizirati promatranje supovih gnijezda s mora i obilazak najčešćih mjesta gdje se mogu vidjeti uz pratnju stručnog vodiča.

Trenutno na otoku Cresu obitava oko 80 gnijezdećih parova bjeloglavih supova, a gnijezde se i na okolnim otocima Plavniku, Krku i Prviću. Bjeloglavi sup, Gyps fulvus, od velike je važnosti za cijelu Tramuntanu, otok Cres i Hrvatsku te se zbog opasnosti od izumiranja nastoji očuvati obitavališta tih ptica, povećati broj jedinki i osvijestiti građane i turiste o važnosti njihove zaštite.

Na Cresu postoje dva ornitološka rezervata, Podokladi na srednjem dijelu i Kruna na sjevernom dijelu otoka. Rezervat na Tramuntani dobio je ime po Kruni, litici u Podbelom na kojoj gnijezda od pamtivijeka svija nekoliko pari orli, kako ljudi na Cresu zovu bjeloglave supove.

Bjeloglavi sup

Bjeloglavi sup pripada lešinarima, pticama grabljivicama koje gotovo nikad ne napadaju živi plijen. Dugačak je oko 100 cm, težak 7-9 kg, a može doseći i više od 10 kg. Neki su primjerci doživjeli starost veću od 50 godina. Raspon krila je oko 2,80 m, imaju snažan kljun, a glava i vrat prekriveni su samo paperjem, noge su im prilagođene hodanju (a ne hvatanju plijena) a duga, široka krila nužna su za duga krstarenja. Krstare nebom brzinom od 40-50 km/h, a u klizećem letu mogu dostići brzinu 120 km/h. Gnijezde se na okomitim liticama uz more, ponekad i na samo 10 metara od razine mora.

Kada sup otkrije lešinu počinje kružiti, što je znak za njegove susjede da mu se pridruže. Hraneći se lešinom supovi zaustavljaju mogući lanac zaraze među stokom te nije čudno što je ta ptica oduvijek bila rado viđena među pastirima. Supovi godišnje imaju samo jedno mlado, a njegovo odrastanje tj. spolno sazrijevanje traje pet godina. Tijekom tih 5 godina lutaju, a kad odrastu vraćaju se na Cres, nalaze bračnog partnera i svijaju gnjezdo.